Članak
ČLANCI

Lemurija, Atlantida i slične gluposti

indeks


Kako mogu sa sigurnošću znati da nisu postojale tzv. "stare tehnološke civilizacije" poput Lemurije, Atlantide i sličnih budalaština koje su teozofi i njima slični naprosto izmislili jer im je odgovaralo?

Vrlo jednostavno. Koncept napredne tehnološke civilizacije je općenito slabo shvaćen; većina ljudi ne razumije kako te stvari funkcioniraju pa si zamišljaju da je moguće da je u nekom zabačenom kutku Afrike prije 200000 godina postojala napredna civilizacija koju si obično zamišljaju onako kako si je autor priča o Tarzanu zamišljao grad Opar. U stvarnosti, postojanje takvih civilizacija diktira čista ekonomija, i postoji jaka negativna korelacija između tehnološkog napretka i izolacije. Naime, u 19. stoljeću, kad su ljudi izmišljali takve stvari, znanost je bila u pelenama i praktički ni o čemu se nije znalo ništa. To je predstavljalo plodno tlo za razvoj mnoštva teorija, od kojih su neke prerasle u znanost, a neke u socijalne i kvaziznanstvene eksperimente koji su čovječanstvo iznimno skupo stajali – marksizam i fašizam su samo najočitiji primjeri, ali i hrpa ludih teorija poput homeopatije, waldorfske škole, teozofije, antropozofije i sl. nastale su u tom vremenu. Ukratko, ljudi su iz dupeta vadili teorije, koje su onda stjecale sljedbenike koji su od njih pravili neku vrstu religije koja sebe proglašava znanošću, a sve to skupa su reciklirali New Age pokreti s kraja 20. stoljeća.

Tijekom cijelog razdoblja starijeg kamenog doba, dakle u razdoblju prije izuma atlatla, ljudska egzistencija je bila podvrgnuta evolucijskim pritiscima, što znači da je pametniji čovjek imao veću vjerojatnost preživljavanja i razmnožavanja od glupljeg, što je za rezultat imalo evolucijski razvoj mozga vidljiv iz fosilnih tragova. Danas svaka budala ima "pravo na život", ali nekad, ako si bio budala, nisi uspio pribaviti dovoljno hrane, ili nisi uspio preživjeti zimu, ili je cijelo tvoje pleme bilo ubijeno od strane susjednog plemena s većim mozgom, koje je smislilo bolju zasjedu i zatuklo vas je kopljima. Dakle budale su imale pravo na smrt od gladi, smrt od oružja, smrt od zime ili smrt od leoparda, a pametniji i sposobniji su ih imali pravo pojesti, i to je jedino realistično objašnjenje za evolucijsko favoriziranje razvoja mozga. U svakom slučaju, postojanje tako jakih evolucijskih pritisaka je samo drugi način da se veli da su ljudi bili na samom rubu egzistencije i da nije trebalo puno da netko padne preko tog ruba, a bilo je vjerojatnije da padne onaj s manje mozga.

U takvoj situaciji, čak i mali tehnološki pomak poput izuma atlatla, odnosno bacača koplja, predstavljao je inovaciju koja je omogućila onoj ljudskoj podvrsti koja je njome ovladala da apsolutno zavlada svijetom i istrijebi sve ostale vrste hominida. Moje nagađanje glasi da je izum atlatla koincidirao s pojavom pećinskih crteža i, za sve praktične svrhe, religijske misli, upravo zato što je omogućio jednostavniji i učinkovitiji lov uz manje rizika, i pribavljanjem većih količina "jeftine" hrane omogućio više slobodnog vremena koje su ljudi mogli koristiti za stvari koje nisu neposredno relevantne za pribavljanje hrane i golo preživljavanje, čime su uklonjeni neposredni evolucijski pritisci i zbog čega od tog razdoblja do danas nije bilo dodatnog povećavanja mozga; naprosto, atlatl je omogućio svakoj budali da preživi, odnosno nije više bilo bitno vjerojatnije preživljavanje najpametnijeg primjerka, odnosno umiranje najglupljeg.

Isto tako, osim ograničenja količine hrane postojalo je i ograničenje količine goriva. Ljudi su uglavnom sagorijevali drvo, a kasnije su otkrili i kost kao gorivo; postoje dobri dokazi da su Neandertalci koristili i ugljen. Da bi netko razvio tehnologiju baziranu na metalu umjesto na kamenu, morao bi na raspolaganju imati ogromnu količinu goriva, koju bi koristio za stvari koje ne koriste preživljavanju (rastapanje metala iz rudače) umjesto za stvari koje koriste preživljavanju (grijanje i pečenje mesa). Osim toga, tehnologija bazirana na kamenu ima bitnih i velikih prednosti u usporedbi s ranom tehnologijom metala (bakar), naime kamen je bitno lakše formirati u smrtonosnu oštricu, to se postiže jednostavnim mehaničkim sredstvima koja ne uključuju puno kalorija, i korištenjem materijala koji je široko rasprostranjen. Metal ima prednosti kad treba brzo lijevanjem i kovanjem proizvesti veći broj oštrica ili vrhova projektila, što je postalo relevantno kad je ljudska populacija bitno narasla i kad su oružja korištena prije svega za ubijanje ljudi, odnosno za ratovanje. Prije toga, rekao bih da je metal bio prije svega od religijske vrijednosti budući da je njegova pojava iz kamena u vatri morala izgledati magično, te je morao biti od velike vrijednosti u trgovini među plemenima i davao je veliki prestiž.

Ako dakle imamo u vidu koliko je "skupo", po pitanju utilizacije resursa, bilo napraviti običnu rezbariju od kosti ili kamena, te crtež na zidu pećine, dakle sve što ne doprinosi preživljavanju, postaje jasno da su takvi predmeti morali imati veliku vrijednost, jer ako je u izradu nekog predmeta išla količina vremena i truda kakva je inače ulagana u osiguranje hrane i goriva za preživljavanje jednog člana plemena, postaje jasno da je tržišna cijena takvog predmeta bila ekvivalentna cijeni ljudskog života. Ako pogledamo ponašanje današnjih ljudskih grupa, vjerojatno je da su i nekad takvi predmeti bili korišteni za trgovanje, recimo kao miraz ili otkupnina, kao odšteta ili kupovina nekih prava ili teritorija, a velika protuvrijednost je morala motivirati izradu sve novijih i boljih artefakata te vrste, što pak objašnjava svojevrsnu kulturnu eksploziju neolita.

Dakle sve to možemo pratiti do veće količine hrane raspoložive pojedincu, koja je oslobodila određenu količinu vremena i resursa za druge stvari, a ne samo za dobavljanje hrane. Veća količina hrane značila je udobniji i sigurniji život, a to je značilo i pravljenje više djece, što je pak značilo veću potrebu za hranom, i tu dolazimo do uzroka izumiranja pleistocenske megafaune – ljudi su naprosto pojeli sve što je bilo dovoljno veliko da se na to isplati baciti koplje, što je pak dovelo do povećanja broja ljudi i smanjenja broja divljih životinja, što je pak dovelo do toga da se ljudi dosjete pratiti krdo divljih životinja i kontrolirano ga eksploatirati, kao što to nordijski narod Saami i danas čini sa sobovima, a u kasnijoj fazi ljudi doslovno preuzimaju ulogu životinje-predvodnika u krdu i upravljaju kretanjem krda, kao u primjeru pastira koji upravlja stadom ovaca, koristeći pripitomljenog vuka kao pomoćnika. Taj nomadski, pastirski način života bitno je učinkovitiji za održavanje stabilne ljudske populacije od života lovca-sakupljača koji ovisi o divljim životinjama, ali prava iduća populacijska eksplozija nastupa otkrićem mogućnosti dugoročno održive poljoprivrede u dolinama velikih rijeka, čime ljudska populacija raste za red veličine, uslijed ogromne količine raspoloživih kalorija (što izravno od žitarica, što od mesa životinja koje su hranjene žitaricama), a time i količina resursa raspoloživih za neproduktivne djelatnosti poput znanosti i tehnologije.

Dakle, evolucija tehnologije se može vrlo jednostavno pratiti po velikim globalnim promjenama koje je uzrokovao porast ljudske populacije, čime dolazimo na moju izvornu tvrdnju, da je tehnologija izravni proizvod ekonomije, a budući da trgovina i slobodna razmjena ideja među kulturama, te veličina civilizacije povijesno gledano jako diktiraju vjerojatnost nastanka nekog novijeg, bitnog prodora, vjerojatnost da neka zemljopisno i kulturno izolirana populacija proizvede bitni iskorak potpuno neovisno o ostatku svijeta teži nuli. Možemo stoga odmah ismijati teorije o "tehnološki naprednoj Atlantidi" – s tehnologijom koja bi bila usporediva s današnjom, u doba kad je za ostatak svijeta tehnološki napredak značio brončani štit i brod na vesla i jedra. Te stvari imaju smisla ljudima koji ne razumiju koliko je današnja tehnologija zapravo "skupa", u smislu korištenja globalnih resursa i ogromne infrastrukture. Postoji razlog zašto Leonardo da Vinci nikad nije uspio realizirati nijednu bitniju ideju; naprosto, tehnološka infrastruktura tadašnje civilizacije bila je u stanju proizvesti vrlo malo toga, a da bi čovjek mogao napraviti neki sofisticirani tehnološki artefakt, trebaju mu specijalizirane tvornice koje nisu u stanju opravdati svoje postojanje u malim gradovima-državama pod vodstvom dobronamjernog plemića. Ono što se dalo napraviti od raspoloživih materijala, to je bilo napravljeno, ali ono što je zahtijevalo veću razinu specijalizacije proizvodnje, to je moralo čekati stvaranje šire, opsežnije civilizacije. Karikirano, u gradiću od deset tisuća ljudi koji ima vrlo ograničenu trgovinsku povezanost s ostalim gradićima nema razloga za pokretanje proizvodnje nečega što se isplati kad imate tržište od milijun ljudi. Tek kad se stvori politička stabilnost, cestovna povezanost, tek kad se formira veliko tržište, ima ekonomskog smisla proizvodnja nekih stvari, recimo masovnih količina ugljena potrebnih za masovnu proizvodnju čelika u visokim pećima, što pak ima za rezultat dovoljnu količinu čelika za izgradnju željeznice, mostova i sličnog, što pak stvara još bolju prometnu povezanost i eskalira proces, stvarajući potražnju za novim materijalima i artefaktima, i stvarajući dovoljno "viška resursa" da se veći postotak populacije može baviti intelektualnim djelatnostima koje nisu u neposrednoj funkciji preživljavanja, kao npr. Tesla i Einstein.

U točki, dakle, u kojoj je civilizacija u stanju proizvesti kemijsku olovku, za proizvodnju te olovke postavljena je infrastruktura rudnika, primarne obrade materijala, transporta, proizvodnje alata, energije, raspoloživosti rada, trgovine i sl. koja obuhvaća doslovno većinu svijeta. Nekakav izolirani otok bavio bi se aktivnostima kakvima se ljudi inače bave na otocima – uzgojem voća, napasanjem ovaca i ribarenjem. Naime čak i za turizam trebate širu mrežu prometne povezanosti, što pak podrazumijeva kompleksnu civilizaciju. Vjerojatnost da neka izolirana paleolitska otočka populacija iz čista mira razvije tehnologiju sličnu našoj modernoj otprilike je jednaka vjerojatnosti da su dinosauri kolonizirali Mars.


Danijel Turina


toggle